U mjesnoj zajednici Ćavarine juče je obilježena krsna slava hrama Svetih otaca Prvog vaseljenskog sabora. Svetu arhijerejsku liturgiju služio je Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski gospodin Hrizostom, uz sasluženje sveštenstva. Mitropolit je čestitao praznik vjernicima, podsjetivši na značaj sabora.
- Naša crkva je saborna i upravo po tom uzoru kod nas nema prvoga, već prvog među ravnima. Neka Gospod Bog blagoslovi opštinu Sokolac i selo Ćavarine, da se uvijek i neprestano ovako sabirate, obnavljate svoja ognjišta, imanja, familije i svoje uspomene. Često sam govorio da će ubrzo doći vremena u kojima će ova zemlja biti veoma skupa i dragocjena. Nemojte se zavaravati i prodavati je. Svako ko je to uradio vrlo brzo se pokajao. Neka vas Bog čuva da sačuvate našu srpsku Romaniju i neka vam je srećan i blagosloven današnji praznik – poručio je mitropolit Hrizostom.
Proslavi krsne slave prisustvovali su gradonačelnik grada Istočno Sarajevo Ljubiša Ćosić, načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica, predsjednik SO Sokolac Sretko Marjanović i odbornici lokalnog parlamenta, predstvanici javnih ustanova i institucija iz ove lokalne zajednice, privrednog i kulturnog života te brojni vjernici. Ulogu kuma ovogodišnje slave obavljala je familija Bašević.
- Prije nekoliko godina dogovoreno je da od 25 familija na području mjesne zajednice Ćavarine, svake godine ulogu kuma preuzme jedna od njih. Baševići su tokom velike seobe Srba, u periodu od 1810 do 1812. godine, iz Stare Hercegovine, odnosno Crne Gore, došli na ove prostore. Stjepan Bašević je sa svojim sinom Ivanom došao na Bandin Odžak i počeli su se baviti stočarstvom i poljoprivredom. Zbog bolesti stoke, preselili su se Kusače, gdje i danas žive porodice Bašević. Nakon izvjesnog vremena, vratili su se u Crnu Goru, ali Ivan ipak ponovo odlazi na ove prostore. Iza njega su ostala četiri sina, a njihovi potomci danas su ovdje među nama. Mi smo jedna od brojnijih familija u Ćavarinama. Ova mjesna zajednica je u toku nemilih ratnih događaja dala veliki doprinos, njih oko 130 je učestvovalo u otadžbinskim borbama. Nažalost 22 borca su dala živote za odbranu zemlje te im je spomenik podignut ovdje u Ćavarinama. Konkretno, što se tiče Baševića imali smo 36 boraca, od kojih troje ratnih vojnih invalida. Naša familija iznjedrila je brojne doktore nauka, inženjere, vrijedne privrednika i radnike kojima se ponosimo, a posebno mlađom generacijom koja stasava – rekao je Tomislav Bašević, u ime domaćina i kuma slave crkve.
Inicijativu za izgradnju crkve u Ćavarinama pokrenuo je Milan Jolović, sa grupom komšija i svojih prijatelja. U martu 2014. godine, u centru ove mjesne zajednice, sveštenici Parohije sokolačke osvještali su zamljište na kojem je izgrađena crkva.
- Presrećan sam kada vidim ovako veliki broj ljudi okupljenih oko crkve, što je i bila suštinska ideja i smisao njene izgradnje. Inače uloga Srpske pravoslavne crkve kroz našu istoriju jeste sabiranje i okupljanje. Zamislite samo, kada bi se u drugačijim okolnostima 200 ljudi okupilo na jednom mjestu. Časni oci SPC su mi predložili da crkva bude posvećena Svetim ocima Prvog vaseljenskog sabora, što sam sa radošću prihvatio. Osim izgradnje crkve, prije nekoliko godina odlučili smo da renoviramo staru školu, gdje sam i sam pohađao četiri razreda. Zbog velike nostalgije, sa mještanima i prijateljima, došli smo na ideju da je obnovimo. Danas nam ona služi kao mjesto gdje se sabiramo – istakao je Jolović.
I ove godine, u nekadašnjoj školi, na ovaj svečani dan okupili su se đaci prve generacije osmogodišnje škole. Jedan od njih je Obrad Galavić, cijenjeni Romanijac, koji danas živi u Beogradu.
- Bile su to davne šezdesete i naša generacija svake godine evocira uspomene. Prebrojimo se koliko nas je još, a na sreću ne odlazimo prebrzo. Prema nekim mojim analizama, kroz ovu školu prošlo je oko 600 đaka. Nakon Drugog svjetskog rata, mnogo njih se rasijalo po svijetu, tako da je naša vizija da se oni vrate na svoja ognjišta svake godine na ovaj dan. Koliko smo vezani za svoje korijene, potvrđuje ponovno osnivanje zavičajnog Udruženja „Romanija“, čija je svrha da se povezujemo u privrednom i kulturnom smislu, jer je mnogo znamentih ljudi u Beogradu. Jedan od zadataka je da se popišemo, ujedinimo i pomažemo onima koji su ostali i žive na Romaniji. Poručujem im da ne prodaju svoje kuće i zemlju, baš kao što nas je upozorio mitropolit Hrizostom. Za nas ona nema cijenu. Uvjeren sam da Romanija neće ostati pusta, a mi koji smo otišli, daćemo sve od sebe da pomažemo mladima, prvenstveno u smislu zapošljavanja – naglasio je Galavić.
Danas su položeni vijenci na spomenik žrtvama otadžbinskog rata koji je izgrađen u mjesnoj zajednici Ćavarine, kako bi se odala počast onima koji su za svoju zemlju položili ono najvrednije. Dogovoreno je da sljedeće godine ulogu kuma krsne slave crkve preuzme porodica Amović.
Izvor: /IC-Sokolac/
