Manifestacija Dani kosidbe „Romanija 2026“ održana je juče u Brezjaku kod Sokoca, okupivši učesnike i posjetioce koji su oživjeli duh starih vremena i tradicionalnog načina života. Ovaj događaj, koji već godinama predstavlja simbol očuvanja kulturnog nasljeđa i narodnih običaja, ponovo je pokazao važnost njegovanja tradicije. Kosidba, kao nekadašnji osnovni način obezbjeđivanja hrane za stoku, danas je pretvorena u praznik rada, druženja i takmičenja, uz pratnju narodne pjesme, igre i bogatog kulturno-zabavnog programa.
Takmičarski dio manifestacije donio je brojna uzbuđenja. U pojedinačnom košenju trave ručnom kosom najbolji je bio Savo Vlačić iz Han Pijeska, drugo mjesto osvojio je Mirko Kecman iz Bosanskog Petrovca, a treće Zoran Rakita iz Novog Sada. U ekipnom košenju prvo mjesto pripalo je ekipi „Prva kosa Grmeča“, drugo ekipi „Romanija“, a treće „Janju“.
U disciplini bacanja kamena s ramena pobjednik je bio Petar Ilić, ispred Stefana Ećimovića i Aleksandra Krajišnika, koji je, uz to, slavio i u obaranju s brvna. U nadvlačenju konopca najbolji su bili „Prijatelji – dr Vlado Đajić“, drugo mjesto zauzeo je „Devetak“, a treće ŠG „Romanija“.
Za najmlađeg kosca proglašen je petogodišnji Damjan Vuković, dok je najstariji kosac bio Hasan Karagić. Nagradu za najbolje pokošenu parcelu dobio je Nenad Vuković, kome je uručeno i priznanje za poseban doprinos očuvanju tradicije.
Vršilac dužnosti direktora Turističke organizacije Sokolac, Bojana Marković, naglasila je da je ova manifestacija mnogo više od takmičenja – ona je prilika da se podsjetimo na korijene koji su oblikovali život na Romaniji.
- Poznato je da je kosa odgojila sve nas, naše očeve, đedove i pranđedove, a ako to danas više nije tako, makar smo dužni da pamtimo te običaje i vještinu i da ih prenesemo na nove generacije, kako bi i oni znali odakle potiču i šta nas je održalo. Zvuk kose se godinama čuo Brezjakom, i mi smo prepoznali tradiciju koju njeguje ovaj dan kako bismo napravili jednu vrstu mobe, druženja, saborovanja. Imali smo 22 prijave kosaca i 6 prijava za ekipno takmičenje. Nagrada za pojedinačno košenje je pehar i 500 KM, druga je pehar i 300 KM i treća nagrada 200 KM, a spremili smo i medalje te nagrade za najstarijeg i najmlađeg kosca, kazala je Markovićeva.
Član organizacionog odbora manifestacije „Dani kosidbe Romanija 2026“ Đorđe Radić podsjetio je da ovaj sabor nije samo sportsko-takmičarski događaj, već i prilika da se pokaže bogatstvo narodnih običaja i kulture. On je naglasio da ova manifestacija pokazuje tradiciju srpskog naroda koja je duboko ukorijenjena u životu ovih krajeva, te dodao svoje viđenje značaja očuvanja kosidbe.
- Naši preci su obrađivali i čuvali svoju zemlju, te teškim radom prehranjivali svoje porodice. Mi smo danas tu da sačuvamo tu tradiciju i da mlađim generacijama pokažemo, makar ovako, svu težinu i snagu naših predaka, koji su ručno koseći obezbjeđivali ono najpotrebnije za život. Moja želja je da ova manifestacija ne bude samo takmičenje, već praznik prijateljstva, zajedništva, okupljanja i svega onoga što je kroz vijekove čuvalo našu tradiciju. Veliki je značaj ovog sabora i nadam se da će se ovo umjeće nastaviti prenositi na mlađe generacije, kako bi, iako se danas više ne koristi u značajnoj mjeri, ipak ostalo živo kao dio našeg identiteta, rekao je Radić i zahvalio svima koji su učestvovali u organizaciji manifestacije, kao i sponzorima koji su je podržali.
Među učesnicima manifestacije našao se i Miloš Pantelić, koji dolazi iz Dragačeva, ispod planine Ovčar u opštini Lučani. On je jedan od rijetkih koji i danas njeguje staro umjeće ručnog košenja, istakavši da je upravo to način da se očuva tradicija i podsjeti na težak rad predaka.
- Odavno je mehanizacija preuzela primat u prikupljanju ljetine, ali mi se trudimo da očuvamo ovo umjeće i da pokažemo kako se nekada radilo. Tako su se pravile mobe, a ljudi su u sezoni kosili i po trideset dana – danas se toliko više ni mašinski ne kosi, već mnoge livade ostaju nepokošene. Za koševinu je potrebna i vještina i snaga: kosa ne može sama kositi, pa je važno da čovek bude snažan, ali što je vještiji, posao je lakši. Osnova je dobra kosa, ali najbitnije je imati želju, volju i ljubav za to u srcu i duši. Da toga nemam, ne bih prešao više od 200 kilometara da dođem na koševinu i druženje na Romaniju, iskren je Pantelić.
Nagradu za najmlađeg kosca osvojio je naš sugrađanin, petogodišnji Damjan Vuković, koji je u pratnji svoga djeda – čovjeka koji ga je i naučio prvim koracima u koševini – došao na ovu manifestaciju da pokaže da ima mladih koje interesuje ovaj drevni zanat. Njegovo učešće je izazvalo posebne simpatije publike, jer je upravo on najbolji primjer da tradicija živi i da se prenosi na nove generacije.
Organizator manifestacije „Dani kosidbe Romanija 2026“ bila je JU Turistička organizacija „Sokolac“. Pokrovitelji sabora bili su Opština Sokolac i Grad Istočno Sarajevo, koji su svojom podrškom doprinijeli očuvanju i promociji ovog značajnog događaja. Medijski pokrovitelj manifestacije bio je JP „Info centar“ Sokolac.
